Edukacija pod nazivom „Praćenje razvoja djeteta i planiranje uz pomoć razvojnih mapa“ organizirano je u suradnji sa stručnim suradnicima Pučkog otvorenog učilišta „Korak po korak“ iz Zagreba u sklopu EU projekta „Maslačak – prijatelj djece“, a bila je namijenjena odgojiteljicama naše ustanove.
Kolegica Bojana Gotlin, magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja – savjetnica, bila je voditeljica ove edukacije.
Sadržaji edukacije dali su odgovore na slijedeća pitanja:
- Čemu služi razvojna mapa?
- Što čini sadržaj razvojne mape?
- Vremensko razdoblje koje obuhvaća razvojna mapa.
- Tko vodi razvojnu mapu?
- Dodatni izvori podataka za popunu razvojne mape.
- Dokumentiranje i prikupljanje podataka o djetetu.
- Načini prikupljanja podataka o djetetu.
- Primjeri sadržaja razvojne mape.
- Primjer individualnog plana odgojno – obrazovnog rada s djetetom rane i predškolske dobi.
Što je individualna razvojna mapa?
Individualna razvojna mapa je sredstvo praćenja i planiranja odgojno – obrazovnog rada u sustavu ranog i predškolskog odgoja koje na jednom mjestu, sustavno i dokumentirano, prikazuje temeljne prekretnice u tjelesnom i mentalnom razvoju djeteta od rođenja do sedme godine života.
Individualna razvojna mapa važan je čimbenik odnosa na relaciji DIJETE – ODGOJITELJ – RODITELJ radi stvaranja boljih partnerskih veza i odnosa.
Čemu služi razvojna mapa?
- Pomaže u osmišljavanju individualiziranog pristupa s ciljem da dijete postigne najbolji optimalni razvoj u skladu s njegovim sposobnostima i jakim stranama.
- Razvojna mapa je spona u komunikaciji roditelja i odgojitelja.
Kao spona u komunikaciji roditelja i odgojitelja razvojna mapa djeteta koristi se kod:
- organiziranja individualnih razgovora;
- određivanja ciljeva za dijete (roditelji i odgojitelji se dogovaraju o aktivnostima i načinu njihova provođenja kod kuće i u vrtiću, kako bi se postavljene zadaće na putu do cilja i realizirale;
- omogućuje stvaranje roditeljske slike o odgojitelju, kao stručnoj i kompetentnoj osobi, koja prati i potiče razvoj njegovog djeteta.
Što čini sadržaj mape?
Sadržaj mape temeljno čine:
- podaci o djetetu: ime i prezime, nadnevak rođenja, članovi obitelji, što voli jesti, najboljji prijatelji i slično,
- područja razvoja: socio-emocionalni razvoj, spoznajni razvoj, motorički razvoj, jezični razvoj i razvoj kreativnosti.
Vremensko razdoblje koje obuhvaća razvojna mapa
Učestalost vođenja razvojne mape djeteta može biti:
- na tjednoj bazi
- svaki mjesec unose se dokumentirane bilješke s fotografijama ili nekim instrumentom praćenja razvoja, iz čega se može iščitati napredak djeteta.
Razvojnu mapu djeteta primarno vode odgojitelji i roditelji.
Koji se podaci o djetetu mogu naći u razvojnoj mapi?
- Fotografija djeteta s osnovnim podacima o njemu (ime iprezime, nadnevak rođenja, nadnevak upisa u jaslice / vrtić,…)
- Fotografije obitelji
- Fotografije dvogeneracijske obitelji (djedovi i bake)
- Podaci o visini i težini
- Otisak stopala i dlana
- Osobna karta djeteta (što voli, najdraži prijatelji, najdraža igračka, aktivnost,…)
- Važni nadnevci (rođendani, određene posjete, takmičenja,…)
- Diplome (s natjecanja, smotri, izložbi i slično)
- Zahvalnice roditeljima
- Posebni trenuci: samostalno hoda, jede, odviknulo se od pelena,…
- Likovni radovi djece,…
Razvoj i napredak djeteta bilježe se putem:
- izjava djeteta („biseri“; „iskrice“);
- stvaranja (pjesme, priče, stihovi,…);
- intervjui s djetetom (ciljani, ovisno o tome što se želi saznati, npr. Što želi…; Što voli…; Kako se osjeća…; mogu biti vezani za određeno područje dječjeg interesa);
- likovni radovi koji „oslikavaju“ razvoj djeteta (selektirani);.
- jake i slabe strane djeteta (ispisane u obliku tabele, napravljene na temelju korištenja različitih protokola praćenja razvoja);
- zapažanja o djetetu (bilješke);
- protokoli za praćenje djeteta (kontrolne liste, chek liste);
- ciljevi i zadaće (dugoročni i kratkoročni);
- fotografije koje oslikavaju razvoj i napredovanje djeteta (uz pisani komentar ili objašnjenje);
- priprema za školu (primjeri radnih listova, grafomotoričkih vježbi, matematičkih knjižica, izrađenih slovarica,…).
Dodatni izvori podataka o djetetu su:
- dječji crtež – bilježimo djetetovu reakciju na zadatak, pristup crtanju, završetak rada i što nam dijete kaže o crtežu;
- tlocrt sobe dnevnog boravka – bilježimo staze kojima se dijete kreće, mjesta gdje najčešće boravi,koju djecu i aktivnosti najčešće bira,…;
- bilješke iz dnevnih vrednovanja;
- izvješća drugih sustručnjaka;
- antropometrijska mjerenja (visina, težina).
Profesionalna je odgovornost odgojitelja da što bolje razumije svako dijete i da ima uvid, ne samo u djetetovo spoznajno funkcioniranje, već i socio-kulturološki kontekst iz kojeg dijete dolazi.
Roditelji kao prvi i najvažniji odgojitelji svoje djece, važan su element u međuodnosu na relaciji : DIJETE – ODGOJITELJ – RODITELJ.
Roditelji u jaslicama / vrtiću sudjeluju, pored ostaloga, u radu ustanove putem inicijalnih intervjua koje provodi stručni tim prilikom upisa djeteta u vrtić.
U predškolskim ustanovama dokumentiranje suradnje s roditeljima vrši se putem:
- anketnih listića o očekivanju od odgojitelja i vrtića;
- pisanih izjava o oblicima suradnje u koje se roditelji žele uključiti;
- načina kojima žele pomoći radu vrtića , odnosno odgojno – obrazovne skupine u koju je uključeno njihovo dijete;
- dodjele zahvalnica za doprinos ukupnom odgojno – obrazovnom radu na razini ustanove i/ili odgojne skupine;
- fotografija roditelja i čitavih obitelji (kreativne radionice, volontiranje, izleti, druženja i slično);
- zapisnika individualnih razgovora s roditeljima (zaključci sa susreta – dogovoreni ciljevi, individualni planovi za dijete);
- kako je dijete dobilo ime (kratki zapis).
Što više informacija odgojitelji imaju o djetetu, to je veća vjerojatnost da će zadovoljiti njihove potrebe i biti uspješniji u planiranju aktivnosti,njihovoj realizaciji i očekivanim rezultatima.
Dokumentiranje prikupljenih podataka o djeci treba, pored ostaloga, odgovoriti na tri ključna pitanja, a ona su:
- Što želimo doznati o djetetu?
- Kako dokumentiram dobivene informacije?
- Kako koristim te informacije?
Dokumentiranje kao proces omogućava:
- praćenje učenja i postignuća djeteta u različitim područjima njegova razvoja (psihičkom, emocionalnom, socijalnom, spoznajnom);
- uvid u kompleksna iskustva učenja djeteta koja proizlaze iz integriranog pristupa učenja / poučavanja;
- sustavno praćenje i bilježenje specifičnih interesa i razvojnog napretka svakog djeteta;
- prihvaćanje učenja kao integriranog procesa – uočavanje što djeca uče kroz aktivnost, istraživanje i interakciju s odraslima, drugom djecom i materijalima za učenje;
- pomoć u procjenjivanju onoga što djeca znaju ili mogu tj. ne znaju ili ne mogu učiniti kako bi modificirali složenost ponuđenih materijala aktivnosti;
- uočavanje prednosti osiguranja konkretnih, realnih i za život djeteta relevantnih materijala za učenje.
Načini prikupljanja podataka o djetetu
Formalni izvori su:
- KONTROLNA LISTA – brza i jednostavna tehnika kojom se mjeri prisutnost i frekvencija pojavljivanja određenog ponašanja ili se dokumentira određeni razvojni pokazatelj (npr. koliko djece imenuje boje,..). Govore o ponašanju, ali ne i o kontekstu.
- PROTOKOL PROMATRANJA – napravljeni od strane odgojiteljica ili članova stručnog tima – ciljano.
- ANEGDOTSKE BILJEŠKE – kratak opis kvantitativnih aspekata nekih situacija, tj. kako neko ponašanje počinje, kako se razvija i kako završava (npr. situacija kako djeca razrješavaju sukob,…).
- VIDEOSNIMKE, AUDIOSNIMKE, FOTOGRAFIJE – najobjektivniji način prikupljanja i dokumentiranja podataka o djetetu.
Djecu je potrebno promatrati u mnogim situacijama i na monogo različitih načina, kako bi se stvorila što cjelovitija slika o njihovim interesima, mogućnostima i kompetencijama.
Nakon teorijsko – radioničkog pregleda sadržaja razvojnih mapa, načina prikupljanja podataka o djeci i primjera individualnog plana razvoja djeteta, dogovorena je izrada razvojnih mapa po odgojnim skupinama naše ustanove i supervizija od strane kolegice Bojane Gotlin kojom bi se teorijske spoznaje pretočile u praktične primjere razvojnih mapa za konkretnu djecu po odgojnim skupinama naše ustanove.
Primjena razvojnih mapa ovom edukacijom postaje standardno sredstvo praćenja razvoja svakog djeteta u svrhu njegovog što cjelovitijeg razvoja po razvojnim područjima o kojima skrbimo, a ona su:
- tjelesni rast i razvoj
- govor i govorna komunikacija
- socio – emocionalni razvoj
- spoznajni razvoj i
- dječje stvaralaštvo – dječja kreativnost.
Pripremio: Zdenko Glasovac, prof.
