U Dječjem vrtiću Maslačak, Belišće u subotu, 12. rujna 2020. godine, u vremenu od 9,00 do 15,00 sati, održana je edukacija za odgojiteljice predškolske djece pod nazivom „Modeliranje poželjnog dječjeg ponašanja“.

Rezultat je to nastavka poslovne suradnje naše ustanove i Pučkog otvorenog učilišta „Korak po korak“ iz Zagreba kroz EU (ESF) projekt „Maslačak – prijatelj djece“.

Voditeljica edukacije bila je kolegica Renata Kubelka, mag.rehab.educ., stručna suradnica – savjetnica u Dječjem vrtiću Špansko, Zagreb.

U nastavku slijedi izbor ključnih informacija iz prezentacije na navedenu temu.

Ponašanje je važna dimenzija dječje komunikacije

• Ometajuće ponašanje za dijete je sredstvo postizanja vlastitih ciljeva
• Dijete tim ponašanjem nešto želi dobiti ili izbjeći.

Komunikacija djece

• Poznavanje načina na koji djeca izražavaju ono što biraju
• Poznavanje obilježja komunikacije svakog djeteta
• Djeca razumiju vezu između izbora i logičnih posljedica.

Načini dječje komunikacije

• Riječi
• Rečenice
• Pokazne geste
• Usmjeravanje pogleda
• Guranje odraslih
• Plakanje
• Udaranje
• Napadi.

Svrha različitih načina komunikacije s djecom

• Traženje igračaka, igre ili osobe
• Traženje pomoći
• Pokušaj socijalne interakcije
• Komentar na određenu situaciju
• Traženje dodatnog objašnjenja.

Svrha različitih načina komunikacije kod djece

• Izbjegavanje zahtjeva
• Izbjegavanje aktivnosti
• Izbjegavanje osobe
• Traženje senzorne stimulacije
• Izbjegavanje određene senzorne stimulacije.

Podržavanje djece u izražavanju potreba

• Promatrajte „govor tijela“ djeteta – naučite prepoznavati geste
• Omogućite djeci izbor
• Koristite vizualiziran raspored dnevnih aktivnosti kao podršku djeci u prijelaznim aktivnostima
• Upute možete davati u malim koracima kako biste omogućili djeci da bolje slijede vaša očekivanja
• Razvijajte komunikacijske vještine kod djeteta.

Razvijanje pozitivne interakcije između odgojitelja i djeteta određuje:

• Cjelokupni razvoj djeteta
• Sigurna veza dijete – odrasli
• Razvijanje pozitivne interakcije s drugom djecom
• Smanjenje napada agresije i slično
• Razvoj pozitivne slike o sebi
• Motivacija djeteta.

Preporuke za komunikaciju odgojitelja

• Interakcija pogledom i uvažavajućim pogledom lica
• Prilagođavanje boje i tona glasa
• Davanje kratkih poruka praćenih mirnim pogledom
• Podržavajući dodir ramena, ruke ili glave
• Nadgradnja dječjeg primarnog interesa.

Preporuke za komunikaciju odgojitelja još su:

• Dodatno objašnjenje pravila i očekivanih ponašanja u grupi
• Preusmjeravanje pažnje djeteta kad ima ometajuće ponašanje
• Poticanje djeteta da promatra i sluša druge
• Redovito verbalizirajte postignuća djeteta.

Program podrške poželjnom ponašanju djece

• Raditi u timu
• Procjena i bilježenje dječjeg ponašanja daju informacije
• Na temelju tih informacija pretpostavljamo koji su odgovori na pitanja zašto, kada, kako izbjeći i smanjiti ometajuća ponašanja.

Program podrške poželjnom dječjem ponašanju

• Otkrivanje mehanizma ponašanja i mogućeg mehanizma promjena ponašanja
• Razvijanje plana podrške za razvijanje poželjnih ponašanja
• Valorizacija učinkovitosti plana (funkcionalna procjena ponašanja).

Prikupljanje informacija, funkcionalna procjena

• Imenujte što točno vidite u ponašanju (udara, grize, baca)
• Konkretizirajte frekvenciju i intenzitet ponašanja (koliko puta se ponašanje pojavljuje u određenom razdoblju)
• Povežite pojavnost ponašanja s okruženjem (prijelazne aktivnosti)
• Imenujte trenutne komunikacijske mogućnosti djeteta.
• Imenujte ono što ponašanju prethodi
• Imenujte koja je posljedica ponašanja, odnosno što nakon neželjenog ponašanja slijedi
• Imenujte vjerojatnu svrhu ponašanja iz pozicije djeteta
• Imenujte što vjerojatno potkrepljuje i „učvršćuje“ ponašanje.

Kontekst u kojem smo uočili neželjeno ponašanje

• Odgoda zadovoljavanja potrebe
• Neudobna odjeća
• Dosada ili odsustvo usmjerenosti pažnje na sadržaj
• Pretoplo ili prehladno
• odsustvo neke osobe.

Kontekst u kojem smo uočili neželjeno ponašanje

• Bolest
• Pospanost
• Glad
• Neočekivana promjena aktivnosti
• Velike promjene u uobičajenoj rutini (prostor, ritam aktivnosti, buka)
• Dijeljenje igračaka.

Ometajuće ponašanje

• Samo ga treba imenovati
• Napišite ono što dijete konkretno napravi.

Posljedice – razlog

• Napišite što vi točno učinite
• Taj trenutak je jako važan jer snažno utječe na ponavljanje / gašenje ponašanja.

Mehanizmi razvijanja ponašanja

Okruženje:

• Veliki broj djece u grupi, često dijeljenje igračaka i posredovanje odgojiteljice u dogovorima.

Povod – razlog:

• Odgojiteljica dijete poziva u krug uzimajući ga za ruku.

Posljedica:

• Odgojiteljica odustaje od svog zahtjeva i ono izabire drugu aktivnost.

Plan za roditelje

• Opišite što ste primjetili
• Možete li reći koliko puta dnevno ili tjedno uočavate takvo ponašanje?
• U kojim situacijama se ovo ponašanje najčešće ponavlja, kad negdje idete, kad ste kod kuće ili …
• Zašto mislite dabaš u tom trenutku dijete tako reagira, vidite li neko pravilo ili neki razlog koji se ponavlja?

Pitanja za roditelje

• Kako vi tada postupate, što se dogodi točno nakon što dijete postupi na opisan način?
• Kako dijete u toj situaciji komunicira s vama?
• Što dijete dobiva tim ponašanjem?
• Što ste do sada pokušali?
• Kako bismo mogli biti uspješniji?

Prema informacijama koje imate, promislite…

• Što je ključno da se ponašanje dogodi?
• Koje su reakcije okoline koje podržavaju ponavljanje ponašanja?
• Što dijete dobiva ponašanjem koje ponavlja?

Plan podrške poželjnih ponašanja

• Prevencije ometajućeg ponašanja prilagodbama u materijalnom okruženju, prilagodbama aktivnosti i sredstava za igru
• Nove socijalne vještine u ponašanju djeteta
• Preporučene reakcije odraslih na ometajuće ili poželjno ponašanje, npr. posredovanje u komunikaciji, pohvale, ignoriranje, na ometajuće ponašanje podržava se dijete koje je ugroženo.

Preporuke odgojiteljima

• Dajte djetetu upute u malim koracima
• Nadogradite se na dječji interes
• Potičite dijete da verbalizira i dijeli ideje s drugom djecom
• Povežite njegove slabe strane s elementima koje dijete izvodi uspješno.

Okruženje za učenje

• Materijalno okruženje
• Aktivnosti za poticanje emocionalne inteligencije djece i socijalne kompetencije djece
• Pozitivne socijalne interakcije.

Dnevni ritam aktivnosti

• Dijete se u unaprijed utvrđenom rasporedu osjeća zaštićeno i ugodno
• Djeca prema rutinama razumiju očekivanja okoline i one im pomažu u reguliranju vlastitog ponašanja
• Raspored koji se redovito verbalizira i vizualizira omogućuje djeci i odraslima da se pripreme na ono što slijedi, odnosno na očekivanja postavljena pred njih
• Djeca trebaju biti uključena u izradu rasporeda aktivnosti
• Rutine su situacije unutar kojih se očekuje točno određen odgovor (nizom ponašanja) djeteta na postavljene zahtjeve (pospremanje sobe, odlazak van, ručak, pripreme za popodnevni odmor)
• Rutine su dobra prilika da djeca uče poštovati pravila, samostalno izvoditi niz očekivanih ponašanja, odnosno samostalno usvajati znanja i vještine i brinuti o sebi.

Razvijanje emocionalne inteligencije

• Promatrati i bilježiti sposobnosti djeteta povezane s izražavanjem emocija u konkretnim situacijama
• Razgovarati s djecom o osjećajima likova iz priča, predstava, crtića
• Podržavati djecu u pokazivanju različitih emocija, ali podržavajući ih u pokazivanju emocija na socijalno prihvatljiv način
• Omogućiti djeci da izražavaju vlastite osjećaje tijekom dana
• Proigravanje različitih igara koje su sadržajno povezane s emocijama („kutija osjećaja“; „kad si sretan“,…).

Utjecaj djece na vlastito okruženje

• Djeca biraju čime će se igrati
• Djeca mogu birati sredstva i aktivnosti prema modalitetima u učenju (vizualni, slušni,…)
• Djeca biraju aktivnosti i raspored dnevnog ritma
• Djeca biraju dnevne rutine.

Primjena kratke priče

• Omogućuju djeci da izvan okruženja ometajuće emocionalne uključenosti dobiju informacije o interakcijama u pojedinim situacijama, razlikama između prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja, općim pravilima ponašanja, mogućim rješenjima pojedinih situacija.

Poželjne rečenice za kratke priče

• Rečenice koje opisuju situacije kad se ponašanje događa
• Rečenice koje uvažavaju potrebe i osjećaje djeteta, ali izražavaju i moguća nepoželjna iskustva zbog neželjenog ponašanja
• Rečenice koje nude mogućnost kako se još možemo pokušati ponašati, ali da iskustva budu bolja.

Nakon ove radionice uslijedit će supervizijski susret planiran krajem mjeseca studenog ove godine kojom želimo provjeriti konkretne promjene u svakodnevnom odgojno – obrazovnom radu s djecom na tragu primjene predstavljenih sadržaja.

Pripremili:

Pripremili:
Renata Kubelka, mag.rehab.educ.
Zdenko Glasovac, prof.

• 

• 

• 

•